Ovo bi u nekoliko narednih desetljeća moglo ozbiljno utjecati na zdravlje cijelog čovječanstva, stoga se diljem svijeta poduzimaju oštri koraci u pokušaju da se riješi ovaj problem i da se ograniči šteta koju je prouzrokovao posljednjih godina.

Da bi razumjeli problem u cijelosti moramo se vratiti korak unatrag i pogledati što su uopće antibiotici

Antibiotici su farmaceutski preparati koji se koriste za prevenciju i tretman bakterijske infekcije. Njihova upotreba bila je široko rasprostranjena u svijetu već od 1930ih. Međutim, korištenje preparata sličnih antibioticima je puno starija praksa koju su primjenjivali drevni Egipćani, Grci i Mezopotamci.  Oni su se koristili ekstraktima biljaka i probranom plijesni za koje su uočili da imaju antibakterijska svojstva koja pomažu u borbi protiv infekcija.

Zbog istraživanja znanstvenika poput Sir Williama Robertsa, Johna Tyndalla i Louisa Pasteura krajem 19. stoljeća uočeno je da određeni tipovi plijesni (Penicillium Glaucum) ne pokazuju nikakve znakove bakterijske kontaminacije te da bilo koja supstanca postavljena pokraj plijesni ne biva kontaminirana.

Godine 1928. dolazi do iskoraka sa otkrićem Penicilina od strane Sir Alexandera Fleminga. On je shvatio potencijal penicilina u borbi protiv infekcija te je nakon  demonstracije njegove primjene i nevjerojatnih rezultata koje je njegov Penicilin G postizao, 1944. godine dobio vitešku titulu Sir za svoja znanstvena postignuća. Sljedeće godine dobiva Nobelovu nagradu za medicinu.

Od tog vremena proizveden je ogroman broj različitih tipova antibiotika koji su, zajedno sa cjepivima, pomogli iskorijeniti mnoge smrtonosne bolesti u cijelom svijetu.

Koje sve vrste antibiotika postoje?

Bakterije se razlikuju po obliku, veličini, okolišu koji nastanjuju i načinu djelovanja. Neke od njih preferiraju okoliš sa kisikom kojim se koriste, dok druge vole sredinu s manjkom kisika, odnosno anaerobne uvjete. Također djeluju različitim mehanizmima s domaćinovim tijelom, zbog toga je jako važno da se svaka pojedinačna bakterijska infekcija liječi s obzirom na vrstu bakterije koja je uzrokuje. Medicinski stručnjaci uglavnom dijele antibiotike na one širokog spektra, koji djeluju na veliki broj različitih mikroba, i uskog spektra, specifičnih za određenu bakteriju. Izbor antibiotika širokog ili uskog spektra ovisi o tome je li poznat točan uzročnik infekcije (tada je efikasniji antibiotik uskog spektra) ili se smatra da infekciju izaziva nekoliko različitih uzročnika te se u tom slučaju daje antibiotik šireg spektra. Infekcije u ustima uglavnom su izazvane različitim uzročnicima zbog velikog broja bakterija koje se nalaze u usnoj šupljini.

Antibiotici se mogu ordinirati u obliku tablete i kapsule za oralnu primjenu ili se mogu aplicirati u obliku otopine (injekcijom) u mišić. Također se mogu primijeniti topikalno na koži i sluznici u obliku krema, masti ili spreja.

Jako je važno do ovog trenutka shvatiti da antibiotici djeluju isključivo na bakterijske (rijetko i parazitarne) infekcije te da nemaju nikakav učinak na infekcije izazvane virusom. Virusi se, ovisno o tipu, liječe drugačijom skupinom lijekova – antiviroticima. 

Što je antibiotska rezistencija?

Nepravilno korištenje, učestalo propisivanje, kao i krivi odabir antibiotika te loša kontrola infekcije su doveli do toga da njihova učinkovitost značajno opada. Također je došlo i do porasta broja bakterija rezistentnih na antibiotike, jer su iste tijekom godina evoluirale da se bore protiv učinaka istog. 

Antibiotska rezistencija je tako postala problem cijelog svijeta. Svjetska Zdravstvena Organizacija izvještava da se „javljaju novi mehanizmi bakterijske rezistencije i šire globalno, ugrožavajući našu mogućnost da liječimo uobičajene infekcijske bolesti. Iz dana u dan raste  broj bolesti – poput upale pluća, tuberkuloze, gonoreje, sepse i bolesti koje se prenose hranom – koje postaje sve teže, a ponekad i nemoguće, liječiti antibioticima jer oni postaju manje učinkoviti.“

Primjer bakterije rezistentne na antibiotik je MRSA, koja je krajem 20.stoljeća uzrokovala ozbiljne probleme širom svijeta i dovela do velikog broja žrtava. MRSA (meticilin rezistentan Staphylococcus aureus) je soj bakterije koja je genetski evoluirala da razvije rezistenciju na antibiotike. Procjenjuje se da pojavnost  slučajeva bolničke infekcije MRSA-om u Europi varira između 4% i 10% od svih bolničkih prijema.  

Kako se boriti sa bakterijskom rezistencijom?

Kako ljudi danas imaju mogućnost putovanja širom svijeta, tako se i rezistentni sojevi bakterija prenose na sve dijelove Zemlje. Stoga doktori kao pojedinci i kao dio globalnog zdravstvenog sustava moraju nastojati zaustaviti trend ove rezistencije. 

Iako postoje nove vrste antibiotika, za nijednu od njih se ne predviđa da će biti dovoljno jake protiv najopasnijih sojeva bakterija rezistentnih na antibiotike. Upravo je zato borba sa rastućom bakterijskom rezistencijom prioritet Svjetske Zdravstvene Organizacije. 

Kao pojedinci, i sami se doktori moraju suzdržavati od samoprepisivanja antibiotika jer se u većini slučajeva koriste bespotrebno. Često se događa da se antibiotici prepisuju za običnu prehladu ili gripu na koju ne mogu imati nikakav učinak, a s druge strane njihovo prečesto korištenje potpomaže nastanak rezistencije.

Sami pacijenti ponekad sudjeluju u razvoju takve rezistencije jer ne dovršavaju svoju terapiju, odnosno ne popiju antibiotik do kraja. Razlog toga je najčešće što nakon nekog vremena jenjavaju simptomi infekcije i pacijenti se osjećaju puno bolje, stoga mi kao zdravstveni djelatnici moramo uvijek naglasiti pacijentu da prepisanu količinu antibiotika popije do kraja. Također bi trebali svaki slučaj sagledati individualno i procijeniti je li antibiotik potreban te koji je najbolje ordinirati pacijentu za određenu infekciju. Po potrebi se može napraviti i antibiogram – na hranjivu podlogu se nasadi bris područja zahvaćenog infekcijom i nakon par dana se vidi koja bakterija je uzročnik, odnosno koji antibiotik najbolje djeluje na nju. Ako su simptomi jaki i pacijent trpi velike bolove, za vrijeme čekanja rezultata se može ordinirati antibiotik širokog spektra.

U dentalnoj medicini nerijetko se viđa da se antibiotik propisuje za lagane, neinvazivne zahvate poput tretmana zubnog korijena, dubokog karijesa ili nekompliciranog vađenja zuba. 

Ponekad i pacijenti sami zatraže antibiotik od liječnika opće medicine za običnu zubobolju ili prehladu, što se ne bi smjelo raditi. U svakom slučaju je potrebno naručiti se na pregled pomoću kojeg će doktor procijeniti treba li vam antibiotik i koji bi najviše odgovarao. 

Liječnici u cijelom svijetu su uglavnom složni oko problema antibiotske rezistencije i pokušavaju smanjiti taj problem pravilnim propisivanjem lijeka. No isto tako je i na vama da svojim odgovornim ponašanjem ne ugrožavate sebe i ostale, te se suzdržite od uzimanja lijeka na svoju ruku.

Za svaki vaš problem i pitanje radije se obratite našem stručnom timu doktora dentalne medicine!

Za sve dodatne informacije, pratite blogove MB Dent klinike. Ako želite više informacija od dr. Matka Božića i njegovog tima, pišite nam na info@mbdent.com, WhatsApp 095 3634 337 ili nas zovite na broj telefona 01 35 35 435 ili mobitela 095 3634 337.